Lucija Biondić
Lucija Biondić

Škola u prirodi

Kamo na izlet? Krški dio Zagrebačke gore jedan je od njezinih najljepših dijelova

  • 22.03.2020. u 09:00

  • Autor:
    • Gloria

U razdoblju dok se preporučuje što manje druženja, pronađite trenutak za sebe u kojem ćete duboko udahnuti - u 'plućima' Zagreba, kako se od milja naziva Medvednica.

Otputovala, uslikala i napisala: Lucija Biondić

Zapadni obronci Medvednice omiljena su planinarska destinacija stanovnika zapadnog dijela grada Zagreba, ali i Zaprešića s okolicom. Među izletima koji se ondje nude posebno se ističe uspon na Kamene svate.

Vrh Kameni svati (482 metara nadmorske visine) ima sjajan pogled na zagorsku stranu Medvednice, Žumberak i Samoborsko gorje. Prema vrhu se može krenuti sa zagrebačke strane (predlažemo od livade Ponikve, gdje je moguće parkirati automobil na kraju Zelene magistrale), te sa zagorske strane (iz mjesta Jablanovec).

sdr
Lucija Biondić

Kod planinarske kuće Kameni svati nalazi se meteorološki ‘štrik’.

Staza koja počinje na livadi Ponikve i vodi kroz šumu nije zahtjevna, dugačka je oko četiri kilometra i prolazi se za otprilike jedan sat i 15 minuta. Sami Kameni svati skupina su dolomitnih stijena, no iako je njihov postanak geološki jasno objašnjen, mnogo je zanimljivija narodna predaja po kojoj su stijene nastale - kletvom.

sdr
Lucija Biondić

Prema narodnoj predaji, dolomitne stijene su ‘okamenjeni svatovi’ o kojima je pisao i August Šenoa u svojim ‘Povjesticama’ 1869.

Naime, supruga mlinara i majka mladoženje, nezadovoljna siromašnom djevojkom koju je njezin sin izabrao za suprugu, okamenila je sve svatove. Epsku pjesmu “Kameni svatovi”, u kojoj se opisuje ta tragična ljubavna priča, napisao je 1869. August Šenoa i dio je njegovih “Povjestica”.

cof
Lucija Biondić

Na Medvednici se može pronaći mnoštvo jaglaca koji su zaštićena proljetnica.

Iako središnji dio Medvednice izletnici najviše obilaze, kamene stube na sjevernim padinama nisu im toliko poznate, a uistinu su atraktivne i vrijedne posjeta.

 

Sagradio ih je između 1946. i 1953. vlastitim rukama Vladimir Horvat, planinar i zaljubljenik u Zagrebačku goru. Dotad nepristupačan krški dio Medvednice postao je zahvaljujući njemu jedan od najljepših dijelova.

cof
Lucija Biondić

Kamene Horvatove stube prolaze kroz teren s prepoznatljivim krškim oblicima - stijenama, škrapama, ponikvama, špiljama i jamama.

Do Horvatovih stuba moguće je doći sa zagorske strane, iz mjesta Kraljev vrh, ili sa samog hrpta Medvednice, spuštajući se od izletišta Hunjka i Činovničke livade po markiranoj stazi.

cof
Lucija Biondić

Info-ploče o Horvatovim stubama s ključnim dijelovima.

Spust od Činovničke livade do izletišta Srnec kojim završava izlet traje malo više od sat vremena (otprilike pet kilometara), a iako je staza planinarski determinirana kao srednje teška, lako će je, uz nužan oprez odraslih, prijeći i najmlađi članovi obitelji.

cof
Lucija Biondić

Pogled na Zagorje koji se pruža s vidikovca ispod Činovničke livade.

Prelazeći petsto Horvatovih stuba svladat ćete udaljenost od 300 metara i 103 metra visinske razlike. Spuštate li se iz smjera Hunjke, na početku Horvatovih stuba možete posjetiti Patuljkovu špiljicu.

cof
Lucija Biondić

Špilja Medvednica.

Krški oblici kao što su stijene, škrape, ponikve, špilje i jame nastavljaju se duž cijele staze pa ćete naići na kamen nazvan Moj naklon, na Tisin ponor, ali i uređenu špilju Medvednicu dugu 25 metara. Na kraju staze uz potok Bistri jarek nalazi se izletište Srnec.