Napisala Sunčana Barušić Fotografije Enciklopedija mediteranske kuhinje br. 11, 12 i 13, Jutarnji list
U vrijeme kad užurbano pokušavamo skinuti koji kilogram viška (jer ljeto je blizu, i svaka dijeta je dobrodošla), ne treba zaboraviti da ono što nam je sada ‘pri ruci’ – trešnje – može biti dragocjena pomoć u mršavljenju. Velike, crvene bobe obiluju antioksidansima (koji deset puta jače djeluju od aspirina, a uz to ne iritiraju želudac), mineralima, bogate su kalijem i stoga povoljno djeluju na izlučivanje vode iz organizma. Drugim riječima, pola kilograma slatkih i sočnih trešanja zasitit će nas, blagotvorno će utjecati na organizam (među ostalim, snizit će i loš kolesterol), a unijet ćemo samo 160 kalorija. Kultivirane trešnje su slađe i krupnije od divljih, no ove druge, smatra se, sadrže nešto više tih dragocjenih tvari. Naravno, uz uvjet da ih jedete sirove i u većoj količini. Trešnja, kao biljka, ubraja se u obitelj ruža, a vjeruje se da njen latinski naziv, cerasea, odnosno grčki keros, potječe od grada Kerasosa u Maloj Aziji – oko kojeg je bilo zasađeno na tisuće stabala trešanja. Uporaba trešnje u kulinarstvu tada nije bila ograničena samo na slatka jela i deserte, a i danas se od nje u nekim zemljama pripravlja voćna juha, te razne vrste umaka koji se poslužuju uz pečenu patku, puretinu ili svinjetinu. Priprava slastica od trešanja najbolji je način da ih iskoristite dok im traje sezona. Mogu biti sastojak kolača od biskvita, voćnih crostata ili pak nadjev za savijače, voćne košarice… Ipak, svježe su najbolje. Uživajte u njima dok ih ima.