Kako joj šihta počinje već u šest ujutro, mnogi misle da radijska voditeljica Edita Lučić Jelić ima vremena napretek. Ali nije tako, jer premda temperamentnu Splićanku najviše prepoznaju po ugodnom glasu u jutarnjem programu Radio Dalmacije, tu su i brojni drugi angažmani. Uz ostalo vodi Festival klapa u Omišu, a u lipnju će i Večeri klapa iz hrvatskog iseljeništva u Zagrebu. Očekuje je i veliko događanje Putevima bokeljskih Hrvata u Kotoru, što doživljava posebno emotivno jer je njezin pokojni otac iz tog kraja. Na domaćoj mediteranskoj kuhinji je i odrastala, poštujući oduvijek sada popularnu "zero waste" filozofiju. Tim se načelom vodi i Editina obitelj - suprug Mario koji se bavi foto i video produkcijom te njihove kćeri Laura (19), Iva (17) i Kaia (10).
Tko najviše kuha kod vas doma?
- Svi pomalo. Suprug je u nekim stvarima i bolji kuhar od mene. Za ribu je on zadužen. Kod nas nije problem tko će kuhati, nego tko će prati suđe. Trebate vidjeti egzodus iz kuće kad se najedemo. Svi nestanu, a na stolu i u kuhinji Hirošima! Već su i cure počele sa svojim prvim jelima, pogotovo slasticama. Recepte pronalaze na društvenim mrežama kao što je TikTok, a gledaju i kulinarske showove pa se trude da im tanjuri izgledaju kao s televizije.
Biste li pristali sudjelovati u nekom od tih showova?
- Bilo bi tu svega, ali zašto ne. Ako netko voli izazove, onda sam to ja. Samo ne znam tko bi tamo uspio doći do riječi od mene, jer i kad kuham brbljam na mobitel ili pjevam. Cijela kuća ori, nešto poput: "Kad Nadalina muti jaja, zamuti pamet svima".
Što najradije pripremate za sebe i svoju obitelj?
- Kad se obitelj okupi oko stola, ja sam uglavnom zadužena za štimung i dobru atmosferu. Zapravo dođem kao glavni začin stola: nekad im malo zapaprim, nekad stavim sol na ranu, a nekad sam slatka k‘o med. Kad kuham, to je obilato i većinom meso, a juha i salata su obavezni. Često nakuham za dva dana - sarme, punjene paprike, toćeve, variva, a uvijek imam i koju litru zamrznute domaće šalše.
Koliko često se uspijete svi zajedno okupiti za stolom?
- Trudim se da imamo barem jedan zajednički obrok. To je pravilo koje svi poštujemo. Sat vremena bez mobitela i vrijeme za obitelj i naše probleme. Svatko istrese događaje toga dana, bude i smijeha i suza - pa i svađa, ali do kraja obroka se sve popegla i krenemo dalje.
Uspijete li se lako dogovoriti oko jelovnika?
- Najpametnija stvar koju sam u odgoju djece preuzela od svojih roditelja je odnos prema hrani. Hrana je svetinja, ne baca se i na njoj smo zahvalni. Hvala Bogu da nitko nema nikakve alergije i izvolijevanja su stvarno minimalna. Jedino na čemu se uvijek inzistira su palačinke ili tiramisu. Za kolače sam pravi maher. Imam jednu staru maminu i bakinu kuharicu i kad trebam zadovoljiti neko zahtjevno nepce, tu su recepti za prste polizati.
Smatrate li da je na ženama pritisak da moraju biti i uspješne poslovne žene, i majke, i kuharice...?
- Žene su danas supermeni. Ma uvijek su i bile! Nije to stvar pritiska, mi se takve rađamo. Volimo "brinuti brigu", volimo da su svi siti, zdravi, da kuća nema mrvica i prašine i da na poslu sve štima. Željela bih da kolektivno promijenimo taj "mindset" - da naučimo više uživati i stati na balun. Nekad neredu u kući ili na poslu trebamo znati progledati kroz prste.
Kad i kako ste naučili kuhati?
- Kao svako žensko dite, gledajući mamu. Moje prvo jelo bila je manistra, još u osnovnoj školi. Htjela sam roditelje iznenaditi ručkom kad dođu s posla. Toć sam napravila, a tjesteninu skuhala i ostavila u vrućoj vodi da im bude topla kad dođu. Ne moram vam ni reći na što je nalikovalo tijekom serviranja. Počeli smo se smijati, ali pohvalili su moj trud - i sve pojeli.
Na kakvim jelima ste odrastali?
- Bilo je tu svega, ali uvijek domaće i kuhano. Svi smo imali komadić vrta ili zemlje na selu i jelo se zdravije. Sjećam se da su doručci bili za šampione - jaja, panceta, domaći sirevi... Porcije mojih baka i mame uvijek su bile ogromne i nitko se nije žalio jer je sve bilo ukusno. Blitva se jela minimalno dvaput tjedno, kao i riba.
Što sada doručkujete?
- Budući da se budim prije pivca, večeram u vrijeme kad većina ljudi doručkuje. Šalim se. Pojedem nešto lagano - pecivo, zobenu kašu, a u torbu obavezno ubacim neki jogurt i voćku koje grickam dok svira radio ili idu vijesti.
Pazite li na prehranu?
- S godinama i nakon kardioloških problema počela sam malo paziti, a što se tiče vitke linije i čvrstih nogu, to mogu zahvaliti radoholičarskom karakteru i genima. Ne mirujem ni kad spavam. Moj tempo života i rada i uravnotežena prehrana ne idu zajedno. Stalno sam u letu pa većinom tako i jedem. Kao galeb - čvoknem što stignem i letim dalje! Zahvalna sam na baka servisima i dostavama. Nobela za onoga tko ih je izmislio. U splitskim restoranima je hrana svjetska, toliko je novih odličnih mjesta, a i onih koji imaju višedesetljetnu tradiciju. Omiljeni restoran mi je Tinel, gdje sam kao doma. Ambijent, osoblje i kuhinja su za deset.
Čega niste ljubiteljica?
- Ja sam svejed pa ne kompliciram kad je hrana u pitanju. Što mi se da, pojedem bez pogovora. Od ranog djetinjstva su za mene govorili: "Ne rodilo šta ovo dite ne voli". To je stvar odgoja. U mojoj se obitelji uvijek dobro jelo i nikada se ništa nije smjelo baciti. Da mi netko servira i kukce, polizala bih tanjur. Okej, malo manje volim tripice i sushi.
Uzimate li neke pripravke za dobar glas?
- Svako jutro jedno prepeličje jaje, žlica meda i puno sna. Zezam se. Da kucnem o drvo, dobar glas me još nije izdao i ujutro ga na životu drži samo dobra kava. Mislim da je kava nešto što sam najviše puta u životu skuhala.
RECEPTI
GREGADA
SASTOJCI
1 kg bijele ribe (grdobina, mol, škarpina, tabinja), 800 g krumpira, 150 ml maslinova ulja, 500 g luka ili ljutike, 1 i pol glavica češnjaka, 1 vezica peršina, sol, papar, 1 čaša bijelog vina
PRIPREMA
Pirjati luk. Krumpir izrezati na ploške, a luk na listiće. Dodati češnjak i peršin te lagano propirjati. Dodati krumpir narezan na ploške. Podliti vodom ili ribljim temeljcem da se prekrije krumpir. Kad je krumpir kuhan na oko 70 posto, dodati ribu izrezanu na odreske. Podliti bijelim vinom i kuhati dok riba ne bude gotova. Kad je gregada gotova, pustiti desetak minuta da odstoji te je politi s malo hladnog djevičanskog maslinova ulja. Servirati uz čašu pošipa.
TORTA OD MRKVE
SASTOJCI ZA BISKVIT
250 g brašna, 1 prašak za pecivo, 300 g šećera, 2 žličice cimeta, 300 ml ulja, 4 jaja, 100 g sjeckanih oraha, 500 g naribane mrkve
SASTOJCI ZA KREMU
200 g maslaca sobne temperature, 500 g krem sira, 400 g punomasnog kiselog vrhnja, 1 žličica ekstrakta od vanilije, 220 g šećera u prahu, 1 manja naranča
PRIPRAVA BISKVITA
Brašno pomiješati s praškom za pecivo. Dodati šećer i cimet pa izmiješati. Lagano miksati pa sipati ulje i jedno po jedno jaje. Dodati naribanu mrkvu i sjeckane orahe te kratko sjediniti uz najmanju brzinu miksera. Na okrugli kalup postaviti masni papir i uliti trećinu smjese. Peći u zagrijanoj pećnici 45 minuta na 160 stupnjeva. Ponoviti još dvaput za tri jednaka biskvita. Ostaviti ih da se ohlade.
PRIPREMA KREME
Maslac sobne temperature izraditi s krem sirom. Dodati kiselo vrhnje, šećer u prahu, ekstrakt vanilije, narančin sok i ribanu koricu naranče i sve dobro sjediniti.
SLAGANJE
Biskvit, krema, biskvit, krema, biskvit. Ostatkom kreme premazati cijelu tortu, a po površini naribati malo mrkve. Ostaviti tortu u hladnjaku preko noći.