Vesela, vedra, uvijek nasmijana Egle Katunar jedna je od ambasadorica vinske i turističke scene na otoku Krku. Odrasla u Vodnjanu, školovala se u Trstu kao dentalni tehničar, a svoj je životni zaokret doživjela zahvaljujući ljubavi prema Ivanu Katunaru, agronomu iz Zagreba. Zajedno su stvorili svoj dom u Vrbniku, dobili sina Vita i kćer Ninu te pokazali kako ženska odlučnost i podrška obitelji mogu biti temelj svake nove priče. S preseljenjem na otok, Egle je zakoračila u vinski svijet bez prethodnog iskustva, ali zahvaljujući predanom učenju i hrabrosti, danas vodi prodaju, marketing i turističke programe u Kući vina Ivan Katunar. Egle, koja ističe važnost ženstvenosti, pozitivne energije i svakodnevne komunikacije s gostima, aktivna je ambasadorica projekta "Kvarner, europska regija gastronomije 2026.", dobitnica nagrade "Suncokret ruralnog turizma", članica udruge "Žene za otok" i Vinska dama u Europskom viteškom redu.

NIKOLA ZOKO

A budući da u svojoj vinariji vodi jedinstvene degustacije, Egle smo zamolili da nam da savjete kako držati čašu, pijuckati vino, kako nazdraviti... "Uživanje u čaši vina zahtijeva više od samog kušanja - prava čar leži u cjelovitom doživljaju i pravilnoj pripremi. Mnogi ljubitelji vina griješe već pri samom početku pa čak i nesvjesno umanjuju senzacionalnost okusa i arome", kaže nam Egle, otkrivajući kako to izbjeći uz kratke, praktične savjete.

1. Pogrešna temperatura serviranja

Kada vino nije odgovarajuće rashlađeno ili, naprotiv, pretoplo, cijeli doživljaj može biti narušen. Bijela vina često se poslužuju prehladna što prigušuje arome, dok se crvena vina često poslužuju pretopla i time gube na eleganciji i profinjenosti. Idealna temperatura serviranja ovisi o vrsti vina: pjenušava vina najbolje su ohlađena između 6 i 10 stupnjeva, lagana bijela vina najbolje je poslužiti na temperaturi oko 8 do 10 stupnjeva, dok odležana bijela vina trebaju malo više, oko 10 do 12 stupnjeva. Ružičasta vina poslužuju se slično kao i lagana bijela, na 8 do 10 stupnjeva, lagana crvena između 12 i 14, a teža odležana crvena vina i jantarna vina najprikladnija su na 16 do 18 stupnjeva. Desertna vina idealna su na temperaturi oko 12 do 14 stupnjeva. Bolje je vino poslužiti malo hladnije nego pretoplo jer će se u čaši prirodno zagrijati.

NIKOLA ZOKO

2. Neodgovarajući izbor i držanje čaša

Za bijela vina preporučuju se uži i manji modeli čaša jer bolje zadržavaju svježinu i usmjeravaju arome prema nosu, dok se za crvena vina koriste široke i velike čaše koje omogućavaju vinu da diše i otkrije složenost aroma. Pjenušava vina služe se u posebnim čašama dizajniranim da sačuvaju mjehuriće, iako se mogu koristiti i one za bijelo vino. Prilikom držanja čaše važno je pridržavati se za nogicu ili dno čaše kako bismo izbjegli zagrijavanje vina toplinom ruke i ostavljanje otisaka prstiju na čaši. Idealno je lagano zavrtjeti vino u čaši prije kušanja da se oslobode arome.

NIKOLA ZOKO

3. Brzo, nepromišljeno ispijanje vina

Degustacija vina je kompleksni doživljaj. Prvi korak je vizualni kontakt - obratite pažnju na boju vina jer ona otkriva mnogo o sorti, starosti i stilu vina. Mlado bijelo vino obično je svijetlo žute do zelenkaste boje, dok odležavanjem obnavlja zlatne do jantarne nijanse. Mlado crveno vino ima intenzivne crvene ili ljubičaste tonove, a s vremenom prelazi u tamniju, zagasitu boju. Promatrajte i bistrinu vina te gustoću suza koje se stvaraju na staklu, jer su povezane s koncentracijom alkohola i šećera.

Zatim vino lagano zavrtite u čaši da oslobodi arome, zatvorite oči i udahnite. Arome dijelimo na primarne (voćne, cvjetne, biljne), sekundarne (rezultat fermentacije, poput kvasnih, krušnih ili mliječnih aroma) i tercijarne (nastaju starenjem, s notama orašastih plodova, vanilije, karamele, kože i slično). Miris vina je ključni dio ukupnog doživljaja.

Na kraju kušajte vino polako, zadržavajući ga nekoliko sekundi u ustima. Procijenite slatkoću, kiselost, tanine, alkohol i teksturu. Dobro iskusan degustator nikada ne žuri, nego posvećuje vrijeme za istraživanje svakog elementa vina.

NIKOLA ZOKO

4. Pogrešno uparivanje vina i hrane

Za idealan užitak, vino i jelo trebaju biti u ravnoteži. Bijela vina obično najbolje idu s ribom i bijelim mesom, a crvena s crvenim mesom i bogatim umacima. Neusklađeni izbor može narušiti okuse i vina i hrane. Rosé vina dobar su izbor za razne kuhinje. Za začinjenu hranu preporučuju se vina s malo slatkoće. Vino uvijek treba biti slađe od hrane ili deserta.

Dodatni savjeti uključuju izbjegavanje jakih parfema kod kušanja vina te održavanje prostora bez dima i drugih mirisa. Između različitih vina neutralizirajte nepce vodom ili neutralnim namirnicama poput kruha ili sira. Budite otvoreni za istraživanje novih stilova i regija.

NIKOLA ZOKO

5. Kako se pravilno nazdravlja u malom i velikom društvu?

U malim društvima najvažniji je kontakt očima i lagano podizanje čaše prema sugovornicima. Kucanje čašama nije poželjno, a nazdravlja se s jednostavnim "Živjeli!" ili osobnim porukama. U velikim skupinama nazdravlja se podizanjem čaša simultano, često nakon govora domaćina, bez pojedinačnog kuckanja s prisutnima. Izbjegavajte nazdravljanje s praznom čašom ili onom u kojoj je voda. Još nekoliko savjeta za vrhunski užitak u vinu - pjenušava, lagana bijela i ružičasta vina idealna su kao aperitivi. Bijela vina služe se prije crvenih, a mlađa prije odležanih. Vina s manjim bouquetom poslužite prije onih s izraženim aromama, a kako bi užitak uživanja u vinu bio potpun, naučite vjerovati svom nepcu i uživati u trenucima s dragim ljudima.

NIKOLA ZOKO