Višestruki olimpijski, svjetski i europski veslački prvak Martin Sinković (36) sa suprugom Manuelom ispunio je dugogodišnju želju i otputovao u mistični Egipat, gdje su ga zadivili drevne piramide, Sfinga i Dolina kraljeva, ali i iznenadili neki lokalni običaji. Kako nam je ispričao, putovanje se sjajno poklopilo s godišnjicom njihova braka, a budući da je ostalo još mnogo „neotkrivenih egipatskih tajni“, obećao si je da će se u ovaj dio svijeta svakako vratiti.
Još od 2010. želim posjetiti Egipat, ponajprije zbog piramida. No uvijek bi se nešto ispriječilo – obaveze, treninzi, natjecanja, obitelj… Konačno smo supruga Manuela i ja pronašli vremena i u vlastitom se aranžmanu zaputili u zemlju piramida. Iz Zagreba smo letjeli za Hurgadu, gdje smo odsjeli u resortu s pet zvjezdica. Budući da zbog natjecanja dosta putujem, ovaj smo put željeli spojiti udoban smještaj i odmor s izletima, pa smo tijekom boravka posjetili Kairo i Luxor.
Najprije nekoliko riječi o našem resortu. Pet egipatskih zvjezdica ipak nije sasvim u rangu europskih, odnosno hrvatskih pet zvjezdica, ali ukupan je dojam bio dobar. Osoblje je vrlo ljubazno, za moj ukus ponekad možda i malo previše, no sve je čisto i ugodno, a hrana je solidna.
Imali smo all inclusive, odnosno doručak, ručak i večeru, pa nam doista nije nedostajalo ni „ptičjeg mlijeka“. Od svega što smo probali najviše mi se svidio njihov svježi kruh, nalik lepinji, kao i kolači iz slastičarnice u sklopu hotela. Posebno me oduševio jedan nalik baklavi, iznutra punjen mliječnom kremom.
Sve što smo jeli bilo je termički obrađeno, a pili smo isključivo flaširanu vodu. Njome smo čak prali i zube jer nismo željeli riskirati crijevne viroze.
Hotel ima pet bazena i teretanu, što mi je bilo posebno važno, a u obližnjem smo centru kupovali sitnice i suvenire – magnete, figurice, male piramide i, naravno, skarabeje. Mnogi ih pamte iz filma „Mumija“, no riječ je o svetom kukcu kotrljanu koji je u drevnom Egiptu bio simbol Sunca, ponovnog rođenja i vječnoga života.
Ondje smo na svojoj koži osjetili i što znače egipatski prodavači. Trče za vama, vuku vas za rukav, nagovaraju da nešto kupite, a bez cjenkanja gotovo da i ne ide – i ono je dio njihove kulture. Moram priznati da za takve situacije čovjek mora biti posebno raspoložen.
Napokon pred piramidama
Da bi naš doživljaj Egipta bio potpun, iz Hurgade smo avionom krenuli prema Kairu. Karte smo još u Zagrebu kupili za otprilike 100 eura po osobi. Postoje i autobusni izleti iz Hurgade, no put traje oko šest sati pa toliko vremena nismo željeli provesti u autobusu.
A onda – piramide. Što uopće reći kada se prvi put nađete pred njima? Čudesne, fascinantne, goleme, tajanstvene, misteriozne, veličanstvene… Imali smo sreću što u vrijeme našeg posjeta nije bilo mnogo turista, ali zato je bilo jako vruće. Temperatura je bila oko 38 Celzijevih stupnjeva, a sunce je nemilosrdno pržilo. Srećom, nama vrućine ne smetaju pa smo Manuela i ja nastojali obići što više.
U Keopsovu piramidu ipak nisam ušao. Došao sam do ulaza i ondje stao jer sam, najiskrenije, klaustrofobičan, a prolaz je vrlo uzak. Zato sam joj se divio izvana. Kao i Sfingi na platou Gize te Velikom egipatskom muzeju. Teško je uopće nabrojiti sve dragocjenosti i artefakte koje smo ondje vidjeli, a posebna nam je privilegija bila što nam je vodič bio egiptolog Daniel Rafaelić, zamjenik hrvatskog veleposlanika u Egiptu, Tomislava Bošnjaka.
Keopsova piramida
Keopsova piramida, poznata i kao Velika piramida u Gizi, najveća je od triju velikih piramida na platou Gize i jedno od najpoznatijih graditeljskih djela u povijesti čovječanstva.
Izgrađena je kao grobnica faraona Khufua, odnosno Keopsa, a za njezinu je izgradnju upotrijebljeno više od 2,3 milijuna kamenih blokova, uglavnom vapnenca. Prosječna težina pojedinog bloka iznosila je nekoliko tona, dok su neki od najvećih težili 15 tona ili više. U pojedinim dijelovima korišten je i vrlo težak granit, koji je dopreman iz Asuana, stotinama kilometara južno od Gize.
U unutrašnjosti piramide nalaze se Kraljeva i Kraljičina odaja te impozantni Veliki hodnik. Zanimljivo je da su znanstvenici 2017. godine uz pomoć napredne tehnologije otkrili veliku šupljinu čija funkcija još nije poznata, što dodatno pojačava misterioznost ove fascinantne građevine.
Veliki egipatski muzej
Veliki egipatski muzej (Grand Egyptian Museum – GEM) nalazi se u Gizi, u neposrednoj blizini slavnih piramida, i jedan je od najvećih i najvažnijih muzeja posvećenih drevnom Egiptu. Već pri dolasku posjetitelje dočekuju monumentalna arhitektura i Hanging Obelisk, odnosno Viseći obelisk, jedna od prepoznatljivih atrakcija muzeja. Nakon ulaska dolazi se u Grand Hall, gdje se nalazi jedan od najimpresivnijih eksponata – golemi kip faraona Ramzesa II.
U istom se prostoru nalaze i Victory Column kralja Merneptaha te druge monumentalne statue iz različitih razdoblja egipatske povijesti.
Jedan od najvažnijih dijelova muzeja posvećen je faraonu Tutankamonu. GEM čuva golemu zbirku predmeta pronađenih u njegovoj grobnici, među kojima se posebno ističe čuvena zlatna pogrebna maska. Osim maske, izloženi su njegovi pogrebni kovčezi, prijestolja, nakit, oružje, ritualni predmeti, pogrebne škrinje i svetišta te brojni predmeti koji otkrivaju život i običaje kraljevskog dvora. Zbirka Tutankamonovih predmeta jedan je od najvećih razloga zbog kojih je ovaj muzej toliko važan.
Poseban dio muzeja predstavlja Khufu‘s Boats Museum, posvećen brodovima faraona Khufua, odnosno Keopsa, graditelja Velike piramide. Ondje je predstavljena monumentalna pogrebna lađa povezana s kompleksom Velike piramide. Brodovi su bili povezani s pogrebnim ritualima i kraljevim putovanjem u zagrobni život, a njihova veličina i očuvanost čine ih jednim od fascinantnijih primjera drevne egipatske tehnologije.
Glavne galerije muzeja pružaju širi pregled egipatske civilizacije, a zbirke su organizirane oko triju glavnih tema – Kraljevstvo, Društvo i Vjerovanja. Posjetitelji tako mogu vidjeti faraonske statue, sarkofage, stele s hijeroglifima, nakit, amulete, oružje, modele brodova, predmete iz hramova i grobnica te različite predmete iz svakodnevnog života.
Luxor i Dolina kraljeva
Još jedan izlet iskoristili smo za posjet Luxoru i Dolini kraljeva. Iz Hurgade smo autobusom putovali otprilike četiri i pol sata. I što reći kada stignete? Ondje svaki kamen priča povijest. Luxor se nalazi na području drevne Tebe, nekadašnje prijestolnice i jednog od najvažnijih vjerskih središta starog Egipta. Grad se proteže uz Nil i dijeli na istočnu i zapadnu obalu.
Na istočnoj obali najvažniji su Karnak i Luksorski hram. Karnak je najveći hramski kompleks u Egiptu, posvećen prvenstveno bogu Amonu, dok je Luksorski hram poznat po velikom pilonu Ramzesa II. i obelisku. S Karnakom ga povezuje čuvena Avenija sfingi.
Na zapadnoj obali nalazi se jedno od najvažnijih mjesta za razumijevanje faraonskih pogrebnih običaja – Dolina kraljeva. U stijene je uklesano više od 60 kraljevskih grobnica iz razdoblja Novog kraljevstva. Najpoznatija je Tutankamonova, otkrivena 1922. godine, no posebno su vrijedne i grobnice faraona poput Ramzesa IV., Ramzesa VI. i Setija I., poznate po iznimno očuvanim i živopisnim zidnim prikazima.
U blizini se nalazi i Dolina kraljica, gdje je najpoznatija grobnica kraljice Nefertari. Na zapadnoj obali svakako vrijedi vidjeti i monumentalni hram kraljice Hatšepsut, uklesan u stijenu i izgrađen na tri terase, zatim pogrebni hram Ramzesa II. te Medinet Habu, hram Ramzesa III. s vrlo dobro očuvanim reljefima. Zanimljiv je i Deir el-Medina, drevno selo obrtnika koji su izrađivali kraljevske grobnice.
Velika sfinga u Gizi
Velika sfinga jedna je od najpoznatijih građevina starog Egipta, a nalazi se neposredno uz Keopsovu piramidu. Nastala je prije otprilike 4500 godina, najvjerojatnije za vrijeme faraona Kefrena, odnosno Khafrea, a prikazuje tijelo lava i ljudsku glavu, za koju se smatra da predstavlja samog faraona. Sfinga je simbolizirala snagu lava i kraljevsku moć faraona, a njezino lice vjerojatno predstavlja Kefrena. Danas je Velika sfinga jedan od najprepoznatljivijih simbola Egipta i nezaobilazna znamenitost prilikom posjeta piramidama u Gizi.
Tutankamonova grobnica
Tutankamonova grobnica u Dolini kraljeva kod Luxora jedno je od najpoznatijih arheoloških otkrića u povijesti. Godine 1922. otkrio ju je britanski arheolog Howard Carter, i to gotovo netaknutu, što je bilo iznimno važno jer je većina kraljevskih grobnica u Dolini kraljeva bila opljačkana još u antici. Tutankamon je bio faraon 18. dinastije i vladao je vrlo kratko te umro vrlo mlad, zbog čega je njegova grobnica relativno mala.
Sastoji se od nekoliko prostorija, a najvažnija je pogrebna komora, u kojoj su pronađeni njegov sarkofag i mumija. U grobnici je pronađeno oko 5000 predmeta – među njima čuvena zlatna pogrebna maska, zlatni lijesovi, nakit, prijestolje, oružje, kočije, namještaj i brojni ritualni predmeti namijenjeni faraonovu zagrobnom životu.
Zidovi pogrebne komore ukrašeni su prizorima iz egipatske religije i Tutankamonova putovanja u zagrobni svijet. A stajati na ulazu u taj kameni prostor poseban je doživljaj. Ostao sam bez riječi. Njegovu smo zlatnu masku vidjeli u Velikom egipatskom muzeju, zajedno s kipovima i drugim nevjerojatnim predmetima iz vremena faraona. Baš smo uživali.
Hurgada, gastronomija i lokalni običaji
Hurgada je jedno od najpoznatijih egipatskih turističkih odredišta na Crvenom moru. Od nekadašnjeg malog ribarskog mjesta razvila se u veliko turističko središte s hotelima, resortima, restoranima, marinama i dugim pješčanim plažama. No najveća atrakcija nije samo plaža. Crveno more poznato je po koraljnim grebenima, šarenim ribama i odličnim uvjetima za ronjenje i snorkeling.
El Dahar, odnosno stari dio Hurgade, mnogo je tradicionalniji od hotelskih zona. Na tamošnjim tržnicama mogu se pronaći začini, voće, povrće, odjeća, rukotvorine i različiti proizvodi iz svakodnevnog života. Egipatska kuhinja jednostavna je i zasitna, a temelji se na mahunarkama, povrću, riži, kruhu i začinima. U Hurgadi vrijedi probati koshari, kombinaciju riže, tjestenine, leće, slanutka i umaka od rajčice; ful medames, kuhani bob začinjen uljem i začinima; falafel, koji se u Egiptu najčešće priprema od boba; te koftu i različita jela od piletine i mesa.
Godišnjica pod egipatskim zvijezdama
A ovo je putovanje za Manuelu i mene imalo još jedno posebno značenje. Upravo smo u Egiptu proslavili 13. godišnjicu braka. Nakon Hurgade, Kaira, piramida, Sfinge, muzeja, Luxora, hramova i Doline kraljeva, godišnjicu smo obilježili pod zvjezdanim nebom u hotelu. Ondje smo jedno drugome obećali da ćemo se ponovno vratiti u ovu nevjerojatnu zemlju. Jer koliko god smo toga vidjeli, za nas je u Egiptu ostalo još mnogo toga neotkrivenog.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....