Milana Vlaović Kovaček piše o menopauzi, njezinih pet važnih pravila, ali i najneugodnijem iskustvu koje vam ona može donijeti

Prošle sam jeseni pisala o prijateljici koja je ušla u menopauzu i ispričala mi svoje iskustvo. Poslije objave te kolumne u moj inboks su dolazila pitanja i molbe da preporučim ginekologinju u Zagrebu koja ima iskustva na ovom području. Mnoge su žene počele shvaćati da ginekolog koji im je vodio trudnoću i porod nije dovoljno informiran ni zainteresiran kada mu pričaju o promjenama koje donosi menopauza. Prema Sjevernoameričkoj udruzi za menopauzu, hormonalna terapija nije preporučljiva za sve žene - važno je uzeti u obzir individualnu medicinsku povijest - niti je preporučljiva za osobe starije od 60 godina.

Ono što treba naglasiti jest da su takozvani valunzi, pod kojima podrazumijevamo i dnevne valove vrućine u gornjem dijelu tijela, kao i noćno znojenje, te nesanica, samo najozloglašeniji simptomi menopauze. Oni se pojavljuju na kognitivnoj, psihološkoj, gastrointestinalnoj (izmjena hormona utječe i na probavu), seksualnoj i drugim razinama, o kojima se manje govori. U filmu "Something‘s Gotta Give" Jack Nicholson se u ulozi ostarjelog zavodnika romantično zainteresira za sredovječnu spisateljicu, koju glumi Diane Keaton. U jednoj sceni ona sjedi na plaži i plače. Priđe joj kći i upita je što joj je, a ona joj na to kaže: to je sad moja navika. Česte promjene raspoloženja kod žena u 50-ima toliko su poznate da su ih scenaristi iskoristili u dijalogu. Međutim, ovo je površan prikaz onoga što se uistinu događa. Rijetko se govori o večernjoj anksioznosti, možda i najneugodnijem iskustvu koje vam može donijeti menopauza. Ne doživljavaju je sve žene, nego otprilike četvrtina, dok iznenadnu ljutnju proživljava čak 70 posto žena tijekom menopauze. Pad estrogena utječe na serotonin i kortizol, hormone koji utječu na raspoloženje, što dovodi do anksioznosti i sniženog raspoloženja. Noćni valunzi također dovode do pojačane anksioznosti i do nesanice. Tako ulazimo u začarani krug, u kojem anksioznost otežava spavanje, a nesanica pojačava anksioznost.

Večernja tjeskoba može se pojaviti iznenada i bez ikakva vanjskog povoda, preplaviti vas poput blagog napadaja panike. Možete sjediti na svom kauču i čitati knjigu ili gledati televizijski program. Srce pojačano radi, u prsima osjećate blagi pritisak i nemir, kao da ste upravo dobili vijest da je preminula neka vama draga osoba ili da se dogodila neka nesreća. Kako i dalje testirate realitet i znate da se takvo što nije dogodilo, a tijelo je i dalje u istom stanju, možete pomisliti da će se nešto strašno tek dogoditi i da to zapravo predosjećate. Zbog ovoga se panika može pojačati. Disanje postane ubrzano i plitko, pojavljuje se znojenje, a strah i zabrinutost su sve veći.

Kolumnistica Milana Vlaović Kovaček

BILJANA BLIVAJS CROPIX

Disanje bi tada trebalo smiriti i svoje misli usmjeriti u drugom smjeru. Ako ste okruženi članovima obitelji, dobro je da im kažete što proživljavate, a ako živite sami, bilo bi dobro nazvati neku blisku osobu. Čak i ako joj ne želite povjeriti što vas muči, razgovor o bilo kojoj temi može pomoći da se smirite. Ovo iskustvo ne bi trebalo trajati dulje od 15 minuta, ali je neugodno i može se ponoviti.

Žene su osobito podložne depresiji tijekom perimenopauze i u ranoj menopauzi, kada govore o gubitku interesa za druženjem i izlascima iz kuće zbog sniženog raspoloženja, gubitka energije, umora, bezvoljnosti, osjećaja bezvrijednosti i bespomoćnosti. Ovome dodatno doprinose i promjene koje se događaju na kognitivnoj razini, kada slabi mogućnost koncentracije i pamćenja, a te pojave su povezane s promjenama raspoloženja. Važno je znati da u ovoj dobi posjedujemo kristaliziranu inteligenciju, koja ovisi o našem akumuliranom znanju i iskustvu, dok sposobnost obrade informacija i zadržavanje informacija u radnom pamćenju slabe. Žena koja ima 53 godine prije neki dan mi je ispričala kako je godinama radila u restoranu, okružena ljudima. Otkako je ušla u menopauzu nema za to ni strpljenja ni živaca, odlučila je zato promijeniti posao. Počela je čistiti dućane s aparatima, jer oni je ne mogu iznervirati. Kako se nalaze na različitim mjestima u gradu, tramvajem sama obilazi te lokacije. To je njeno vrijeme za sebe. Sama slaže svoj raspored, ponekad putem svrati do nekog dućana, osjeća se zadovoljno i smireno. Naš glavni zadatak u ovom periodu jest zadržavanje fizičke i mentalne aktivnosti, čuvanje radne sposobnosti i pojačana briga o sebi. Između 40. i 60. godine promjene se događaju u cijelom organizmu, ovo su vjerojatno i najbolje i najopasnije godine života, koje treba preživjeti kako bi se dočekala mirna starost.

Mogućnost obolijevanja od karcinoma povećava se deset puta, a vodeći uzrok smrti su ipak kardiovaskularne bolesti. Smatra se da postoji pet važnih pravila menopauze, to su zdrava prehrana, vježbanje, opuštanje, spavanje i pronalazak smisla i užitka u životu. Peta je točka izrazito psihološka. Mnogima se u ovoj dobi nametne pitanje jesu li postigle ono što su nekada željele, jer na psihološkom nivou razvoja postaje važan osjećaj realiziranosti, odnosno nastupa konflikt stvaralaštva nasuprot osjećaju neostvarenosti i stagnacije. Ako postoji nezadovoljstvo na tom planu, vjerujemo da nemamo svoju svrhu niti smisao, ono može biti podloga za depresivne simptome i okretanje prema sebi. Dominantno negativan osjećaj ove dobi je gorčina. Žene se unutar njega preispituju kakav bi im život bio da su se udale za nekog drugog ili da su odabrale drugo zanimanje. Pronalazak smisla može biti u mentorstvu i prenošenju svog znanja drugima, u vrtlarstvu i raznim kreativnim hobijima, u brizi za nemoćne osobe ili u društveno korisnom radu. Osobe koje se osjećaju ostvareno imaju manje izraženu anksioznost i depresivnost te osjećaju visoko samopoštovanje i zadovoljstvo životom. Vlasnica mog omiljenog restorana u Rovinju mi je povjerila da je u menopauzi otkrila proizvode Elle Macpherson, uzima njene biljne čajeve i pripravke koji joj pomažu kod nesanice. Bez imalo ustručavanja, kao dobre poznanice, pričale smo o tome kako se osjećamo. Naše majke su nekada o ovoj temi šutjele ili šaputale s najbližim prijateljicama, tako da ih nitko ne može čuti.

Trudnoća je bila javna, menopauza sramotna i tajna. Zanimljivo je kako žene na početku 50-ih često ističu da redovito dobivaju menstruaciju, iako to više nije ista pojava, niti ima jednaku svrhu. Kao da time žele naglasiti da su još vrijedne i važne. Potrebna nam je promjena percepcije. Žensko je starenje kompleksna tema, jer dok pojedini organi našeg tijela otkazuju, duhovno i životno još možemo rasti.