Lavinu komentara pokrenuo je glazbenik Jacques Houdek (39) objavivši na Facebooku otvoreno pismo u kojemu poziva “da je krajnje vrijeme da ozbiljno popričamo o debljini i odnosu društva prema pretilim ljudima”.
Pjevač koji se veći dio života bori s prekomjernom tjelesnom težinom i predrasudama okoline odlučio je podići glas u ime svih koji proživljavaju isto iskustvo. Prekipjelo mu je na ljetovanju, kada su prijatelji stali u njegovu obranu čuvši uvredljive primjedbe kojima su dvije obitelji popratile Jacquesov odlazak s plaže.
U svojoj ispovijesti Houdek poručuje da mu je dosta osuđivanja i stigmatiziranja, to više što je svjestan da je debljina bolest koja se treba liječiti.
Također navodi da mu u tome odmaže “neuredan način života, vječno na putu, nikada u ustaljenom ritmu”, te da mu borbu s kilogramima dodatno otežava - inzulinska rezistencija.
Što je inzulinska rezistencija?
Taj se pojam sve češće spominje kad je riječ o tegobama povezanim sa suvremenim življenjem koje se većinom svodi na nezdravu prehranu, premalo kretanja i nespavanje. Sve to nepovoljno utječe na ravnotežu inzulina, hormona što ga izlučuje gušterača.
Jacques 2003. - cijeli život bori se s viškom kilograma.
Jacques 2003. - cijeli život bori se s viškom kilograma.
Inzulin ima niz važnih funkcija u organizmu, uključujući to da se pomoću njega stanice opskrbljuju glukozom te na taj način tijelo dobiva potrebno “gorivo”. Pritom inzulin održava razinu glukoze u krvi stabilnom. No već spomenuti nezdrav način života - a ponajprije konzumiranje prevelike količine ugljikohidrata - potiče prebrzi porast razine glukoze u krvi. Zbog toga gušterača pojačano izlučuje inzulin nastojeći održati glukozu u normali.
Ako je količina inzulina dugotrajno povećana, njegov višak postaje opterećenje. Zbog toga se smanjuje osjetljivost stanica na inzulin, a time i njihova sposobnost da preuzmu glukozu. Ukratko, šećer u krvi se nagomilava, umjesto da se iskoristi. To stanje naziva se inzulinskom rezistencijom, a ona je uglavnom povezana s debljinom.
- Inzulinska rezistencija najčešće je posljedica, a ne uzrok debljine. Treba sagledati širu sliku, u kojoj je inzulinska rezistencija samo jedan u skupini međusobno povezanih metaboličkih poremećaja što nastaju ponajprije zbog nezdrave prehrane i premalo tjelesne aktivnosti, uz određenu nasljednu sklonost. Među tim poremećajima su povišeni krvni tlak te kolesterol, nakupljanje masnog tkiva u području trbuha i takozvana masna jetra. Inzulinska rezistencija sama po sebi nema izraženijih simptoma, nego se može manifestirati kroz spomenute poremećaje koji povećavaju rizik od dijabetesa i srčanožilnih bolesti. Također se inzulinska rezistencija manifestira kroz sindrom policističnih jajnika - kaže dr. Marin Deškin, specijalist interne medicine i subspecijalist endokrinologije i dijabetologije iz zagrebačke Poliklinike Leptir, i član Upravnog odbora Hrvatskoga društva za dijabetes i bolesti metabolizma.
Dodaje da je u liječenju spomenutih metaboličkih poremećaja ključan zdrav način života, s pravilnom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnošću, a po potrebi se primjenjuje i lijek metformin koji, među ostalim, pospješuje iskorištavanje glukoze u organizmu.
Prehrana je važna
Ne postoji univerzalni jelovnik za osobe s inzulinskom rezistencijom jer svatko je slučaj za sebe, no svakako treba smanjiti količinu hrane bogate ugljikohidratima, poput kruha ili tjestenine, te općenito industrijski prerađenih namirnica prepunih šećera i masti.
- Prehrana se treba temeljiti na povrću, proteinima (npr. riba, puretina, piletina, mahunarke) i zdravim masnoćama, poput hladno prešanih ulja. To nipošto ne znači gladovanje, nego uzimanje uravnoteženih obroka za više energije i sitost - objašnjava Nenad Bratković, magistar nutricionizma, sveučilišni magistar fitofarmacije i dijetoterapije te voditelj zagrebačke NutriKlinike.
Pritom ističe da se inzulinska rezistencija ne može rješavati samo prehranom, nego je nužna i tjelesna aktivnost jer upravo tako organizam učinkovitije iskorištava inzulin, odnosno glukozu.
Slavni u poremećaju
Američka televizijska zvijezda Oprah Winfrey (66) otkrila je da se zbog debljine godinama borila s inzulinskom rezistencijom, povišenim šećerom i tlakom sve dok 2016. nije smršavjela 20 kilograma pod nadzorom stručnjaka. Tada joj se, kaže, organizam ‘vratio u normalu’.
Oprah Winfrey 2016. je smršavjela 20 kilograma.
Oprah Winfrey 2016. je smršavjela 20 kilograma.
Oskarovac Tom Hanks (64) se pak kaje što si je vjerojatno sam ‘navukao’ inzulinsku rezistenciju jer se debljao radi nekih uloga jedući hranu prepunu šećera i masti. Smatra da je time toliko iscrpio organizam da je naposljetku 2013. obolio od dijabetesa tipa 2.
Čitajte i:
Oni su uspjeli ono o čemu mnogi sanjaju: Zauvijek su skinuli kilograme, iako nije bilo lako
Barbara Kolar se skida i pokazuje koliko je smršavjela!
Izgubila je gotovo 50 kilograma i oduševila izgledom! Čemu još pjevačica duguje ljepotu?
Recept koji bi mnogima mogao pomoći: Kako je točno simpatična glumica izgubila 18 kilograma?