U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu obilježen je je stoti rođendan Hrvatske radio televizije, na čijoj su se pozornici izmjenjivala neka od najpoznatijih televizijskih i radijskih imena.
Jubilarnu 100. godišnjicu od prvog emitiranja Hrvatskog radija, kada su se 15. svibnja 1926. začule legendarne riječi Božene Begović "Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!", Hrvatska radiotelevizija proslavila je svečanom akademijom i brojnim glazbenim brojevima u kultnoj zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Dok su hodnike ovog velebnog prostora krasile fotografije ključnih trenutaka iz 100 godina duge povijesti Hrvatskog radija i 70 godina Hrvatske televizije, u samoj dvorani održao se bogati program pod vodstvom zaštitnih lica HRT-a, Barbare Kolar i Duška Ćurlića.
U gotovo dva sata programa, koji je započeo izvedbom hrvatske himne pijanistice Martine Filjak, uzvanici i gledatelji pred malim ekranima mogli su uživati u brojnim glazbenim numerama, poput pjesme "Valencia" koju je interpretirao Đani Stipaničev, "Tvoja zemlja" koju su otpjevali Martin Kosovec i Marino Vrgoč, i uvodne pjesme "Anđeo" iz serije "Sram" koju je izveo Hiljson Mandela, a sve uz pratnju Simfonijskog orkestra i zbora HRT-a koji je gledateljima donio i "Rim Tim Tagi Dim" u nekom novom ruhu.
Uz glazbene numere, večer je poslužila kao svojevrsni hommage brojnim kultnim emisijama, serijama i filmovima koje smo posljednjih desetljeća imali prilike gledati na HRT-u - od serija "Crno-bijeli svijet", "Dnevnik velikog Perice" i "Naše malo misto", pa sve do emisija poput "Nedjeljom u 2", "Otvoreno" i "Milijunaš".
Na pozornici kultne dvorane redala su se neka od najpoznatijih televizijskih i radijskih imena, poput Daniele Trbović, Joška Lokasa, Marka Šapita, Aleksandra Stankovića, Zorana Vakule, Mirka Fodora, Zrinke Grancarić, Mislava Togonala, Krešimira Gotlina i Mislava Togonala.
Ljudi koje je televizija inspirirala
Sve su to pažljivo pratila i brojna poznata lica u samoj publici, gdje su sjedila brojna poznata lica koja godinama gledamo na malim ekranima, među kojima su bili i Sandra Bagarić, Tonči Huljić, Janko Popović Volarić, Dubravko Šimenc, Tihana Harapin Zalepugin, Miro Ungar, Dora Fišter Toš, Ksenija Urličić, Saša Kopljar, Valent i Martin Sinković, Enis Bešlagić, kao i sam državni vrh, uključujući predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.
U hodnicima Lisinskog sreli smo tako i voditeljicu emisije "Dobro jutro, Hrvatska" Maju Ciglenečki koja nam je otkrila da je od malena velika zaljubljenica u televiziju, pa je tako odrasla gledajući HRT, pa joj je u posebno dragom sjećanju ostala dječja emisija "Hrtić hitić". Dane je provodila tako promatrajući i analizirajući voditelje, a iako je prvenstveno željela biti frizerka ili učiteljica, životni put odveo ju je na radio i na televiziju.
"U srednjoj školi sam shvatila da cijelo vrijeme analiziram voditelje i pomislila sam ‘zašto ja to ne bih probala‘. Ali uvijek mi je to bila jedna želja, san koji se vrlo vjerojatno neće ostvariti. I kockice su se tako nekako posložile da je to postala realnost te sada imam gotovo 20 godina televizijskog voditeljstva i desetak radijskog. Ali sve je išlo hipotetski, nikad nisam mislila da će se nešto konkretno iz toga izroditi", govori poznata voditeljica.
Sasvim slučajno je na televiziji završio i meteorolog Zoran Vakula prije 30 godina. Kada je upisao Prirodoslovno-matematički fakultet, nije ni slutio da će postati jedno od omiljenih lica s malih ekrana. "Samo pokušavam pošteno raditi svoj posao - ja sam samo jedan u nizu pored silnih meteorologinja i meteorologa", skromno govori dugogodišnji voditelj prognoze kojeg su ljudi, naravno, zaustavljali i pitali kada će prestati kiša u Zagrebu."
Voditeljica nove generacije, Antonia Ćosić, jedna je od onih koji su odrasli uz kultni TV kalendar koji se prilikom "baka servisa" nije propuštao. Sjeća se i obiteljskih okupljanja kada se tek počeo emitirati "Milijunaš", pa bi se šira rodbina okupila u dnevnom boravku i pokušavala odgovoriti na izazovna pitanja. No, Antoniju je, ponajprije, inspirirala američka voditeljica Oprah.
"Mislim da kada donosiš nalaz nekog novog istraživanja, pozitivnu priču ili prikažeš nečiju priču, valjda će se netko od 100 tisuća gledatelja, koliko ih često bude, inspirirati time. Diplomirala sam psihologiju i umjesto da se bavim ljudima na neki dublji način, bavim se širim masama, ali na plićoj razini", govori voditeljica kojoj su glavni uzori kolege s kojima svakodnevno dijeli hodnike na zagrebačkom Prisavlju, ispred i iza kamera.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....