
Početak školske i akademske godine motivira, čak i one koji nisu ni učenici ni studenti, na promjene kako bi se poboljšala kvaliteta života. A prvi korak u popravljanju "općeg dojma" svakodnevice nakon ljeta je uvođenje discipline. Za početak - u prehrani. Ne samo što ćemo se dobro osjećati nego je to i zalog za jesen, kada imunitet i u uobičajenim okolnostima slabi - a osobito u ovoj izazovnoj 2020. koju je obilježila pandemija Covida-19 - pa ga je potrebno na vrijeme početi "bildati".
Jesti voće i povrće - svježe, u varivima, juhama...
Na jelovniku neka stoga budu buča, gljive, kukuruz, kupus, poriluk, jabuke, kruške, smokve, grožđe i nar, sugerira nutricionistica Karmen Matković Melki, koja ih preporučuje u sirovom obliku, ali i u varivima, juhama, ukiseljene ili sušene. Te su namirnice, naime, bogate vitaminima, mineralima i fitokemikalijama snažnog antioksidativnog djelovanja te dijetalnim vlaknima koja pomažu rastu probiotičkih bakterija. One pak potiču crijevnu imunofunkciju i time štite od različitih uzročnika prehlada i viroza.
Kvalitetan dječji meni počiva na ravnoteži i kompromisu: pohana piletina ‘da’, ali uz kuhanu brokulu i maslinovo ulje, smatra Karmen Matković Melki, dipl. ing. nutricionizma.

No, izgradnju imuniteta ne čini samo sezonska ponuda namirnica već i zdrav životni stil - dovoljno sna, redovita tjelesna aktivnost i boravak u prirodi. Jabuke i kruške, kaže Karmen Matković Melki, zvijezde su jesenske ponude s paletom polifenolnih komponenti, a ako ipak dođe do pada imuniteta, u akutnim fazama prehlade i malaksalosti dobro je posegnuti za biljnim imunostimulatorima poput ploda bazge i ehinaceje, s antivirusnim djelovanjem - posebno kod infekcija dišnih puteva.
Jabuke i kruške, kaže Karmen Matković Melki, zvijezde su jesenske ponude s paletom polifenolnih komponenti.

A za one koji mnogo vremena provode pred kompjutorom, rade ili uče, za bolju koncentraciju važno je voditi računa i o omega 3 masnim kiselinama - zato treba birati orašaste plodove, sjemenke i plavu ribu koji sadrže i triptofan, aminokiselinu koja se u tijelu pretvara u serotonin, čuveni "hormon sreće". Uza sve to, treba uzimati i obilne količine tekućine (vode i biljnih čajeva), jer se tako stimulira središnji živčani sustav.
Na jelovniku neka stoga budu buča, gljive, kukuruz, kupus, poriluk, jabuke, kruške, smokve, grožđe i nar.

Prema najnovijim istraživanjima, kaže Karmen Matković Melki, značajan broj ljudi ima nisku razinu vitamina D, koji osim što je važan za zdravlje kostiju (jer omogućuje njihovu normalnu mineralizaciju te rast i razvoj koštanog tkiva i zubi), sudjeluje i u normalnom radu imuniteta. Nalazi se u manjim količinama u hrani, a najzastupljeniji je u plavoj ribi, ribi hladnih mora, algama, jajima, mliječnim proizvodima i gljivama. Potrebno ga je svakodnevno nadoknaditi umjerenim izlaganjem suncu, čime se zatvara krug zadataka s kojima uspostavljamo optimalni dnevni ritam, a koji uključuje raznoliku prehranu i fizičku aktivnost na svježem zraku.
Čitajte i:
Pogrešna uvjerenja o zdravoj hrani: Poznati znanstveni novinar raskrinkao mitove u koje vjerujemo
Lijepo vrijeme mami u prirodu: Imamo četiri brza recepta za slastan piknik