Na nasilje moramo imati nultu točku toleran - cije, zlostavljače treba prijaviti i kazniti, a žrtvu osnažiti te joj pomoći na sve dostupne načine. Što češće ovo budemo ponavljali i učinili društvenom normom, tim prije će postati naša stvarnost, složili su se sudionici panela #empatija sada - Za društvo bez nasilja, održanog u organizaciji Glorije i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Tom prilikom naši su panelisti - Marija Barilić, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku, odvjetnica Nataša Pečarević i prof. dr. Ante Bagarić, psihijatar u Klinici za psihijatriju Vrapče - otvorili mnoge aktualne teme, a razgovor je moderirala voditeljica Barbara Kolar.
Pogledajte panel u organizaciji Glorije i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pod nazivom #empatija sada - Za društvo bez nasilja!
Panel je započeo potresnim videom koji je dio kampanje #empatija sada, a tiče se obilježavanja nacionalnog Dana protiv nasilja nad ženama, proglašenog u spomen na težak zločin koji se dogodio 1999. Tada je na ročištu tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu muškarac ubio svoju suprugu, sutkinju i odvjetnicu, a teško ranio zapisničarku. Barbara Kolar pitala je Mariju Barilić koliko je sustav otada učinio da bi prevenirao takve tragične događaje.
- Rekla bih da smo, pogotovo posljednjih godina, učinili mnogo - od usvajanja Istanbulske konvencije i donošenja Nacionalne strategije za zaštitu od nasilja u obitelji do donošenja novog protokola o postupanju u slučaju nasilja. U studenom 2020. počeo je s radom Nacionalni pozivni centar - besplatna telefonska linija za prijavu nasilja dostupna 24 sata, a otvoreno je i šest novih skloništa u županijama koje ih nisu dotad imale. No, kad je u pitanju društvo, zdvojna sam. Svaki put kad se dogodi nasilje, imate susjede i članove šire obitelji koji će reći da su znali da se u toj obitelji nešto događa, ali nisu ništa poduzeli. Imam osjećaj da su velika očekivanja od sustava, no i svaki pojedinac bi trebao aktivno sudjelovati u sprečavanju nasilja - smatra Marija Barilić.
Na nju se nadovezala Nataša Pečarević, koja ističe da je veliki problem relativizacija takvih slučajeva. Naime, mnogi su skloni reći da se nasi lje dogodilo samo jedanput, no ako ga na vrijeme ne spriječimo, prijavimo ili kaznimo - ono će se ponoviti.
S njezinim se mišljenjem slaže Ante Bagarić, koji je govorio o psihoprofilu nasilnika.
- Postoji fama da žestoki momci plju skaju žene, no to nije pravilo. Nasilnici su uglavnom osobe koje su se spremne ponižava ti do krajnjih granica pred nekim autoritetom, a onda to doma kompenziraju na onima koji im se ne mogu suprotstaviti - ženama i djeci. Empatija je takvom nasilniku reći ne, a ne nalaziti razloge i opravdanja za njegov čin. Treba im jasno poručiti da to ne smiju raditi i da mi kao društvo to neće mo tolerirati. Nasilnici su skloni birati partnerice koje im se neće suprotstavljati. Žrtve su osobe koje su naučile primati udarce i pritom im se stal no govori da je to normalno. Žrtvu okolina često osuđuje, i to iz jedne hladne, pseudoherojske pozi cije. Čuju se komentari: “Zašto nije otišla? Tko bi ostao s tim i takvim čovjekom? Sama si je kri va...” Trebamo znati da žrtva vrlo često ne može sama izaći iz tog kruga nasilja, da joj je potrebna topla ruka podrške. Ako je dobije, većina žrtava ima kapacitet da se izvuče - tvrdi Ante Bagarić.
Panelistima se putem videa pridružio Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Govorio je o tome kako je pandemija negativno utjecala na porast nasilja u obitelji, pogotovo zato što su mjere ograničenog kretanja dovele do toga da dio žrtava nije bio u mogućnosti prijaviti nasi lje, a kamoli udaljiti se od zlostavljača.
- Prema podacima Svjetske zdravstvene orga nizacije, svaka treća žena je doživjela tjelesno, seksualno ili emocionalno nasilje od partnera, dok je u 38 posto slučajeva ubojstava žena poči nitelj muški partner. To potvrđuje i statistika u našoj zemlji. Ne zatvaramo oči i uši pred kritika ma i pritužbama na sustav. Uložit ćemo financij ske resurse u dodatno usavršavanje stručnjaka te uvođenje centralnog nadzora kao kontrole rada Centara za socijalnu skrb.
Žene su snažne, požrtvovne i empatične, trebamo učiti od njih - poručio je ministar Aladrović.
I Helena Dalli, povjerenica Europske komisije za ravnopravnost, čiju se videoizjavu moglo čuti na panelu, tvrdi da smo na pravom putu. - Hrvatska je dobar, uspješan partner. Ratifika cijom Istanbulske konvencije jasno je pokazala svoj smjer u brizi za obitelj, prava žena i djece. Cilj konvencije je zaštititi žrtvu i kazniti zlostav ljača - rekla je Helena Dalli. A kako implementacija Istanbulske konvenci je izgleda na domaćem terenu, govorila je Nataša Pečarević.
- Postoji napredak, ali na njemu još treba radi ti. Sudovi primjenjuju postupak procjene rizika i daju mogućnost žrtvi da ne bude saslušavana u prisustvu zlostavljača. Također, zahvaljuju ći Istanbulskoj konvenciji, mijenja se procesna pozicija žrtve. To znači da je ona prije mogla dati iskaz, ali nije mogla aktivno sudjelovati u pro cesu - primjerice, predlagati svjedoke i žaliti se na presudu zlostavljaču. No, u Hrvatskoj još ima sudova na kojima ni ne znaju da Istanbulska kon vencija postoji, a to su stvari koje moramo mije njati - smatra Nataša Pečarević.