Kid Feed
Nutricionistice, znanstvenice i mame napravile su pravu malu revoluciju u dječoj prehrani
Jedna je doktorica znanosti i klinička nutricionistica koja u Klinici za dječje bolesti Zagreb skrbi o prehrani bolesne djece, druga predsjednica Hrvatskog saveza nutricionista. Tena Niseteo i Karmen Matković Melki su i mame, a njihov Bebin kalendar dohrane bez velikih kampanja prešao je 100. 000 korisnika, a sada je prerastao u Kid Feed, aplikaciju koja roditelju u džep stavlja stručnjaka.
Rođene su iste godine, jedna u Zadru, druga u Splitu. Upoznale su se na fakultetu, zaljubile u nutricionizam i otad im se životi slažu kao da ih netko režira: ista diploma, ista tvrtka, isti porodiljni u isto vrijeme, s pelenama do grla i kašicama naokolo.
Iz tog stvarnog životnog iskustva, potkrijepljenog golemim znanjem Tene Niseteo i Karmen Matković Melki, prvo je nastao Bebin kalendar dohrane. Gotovo desetljeće tiho je putovao između mama i tata, a onda prerastao u Kid Feed aplikaciju. Roditelj fotografira tanjur, a aplikacija procjenjuje nutritivnu vrijednost obroka, pamti kako je dijete reagiralo na svaku namirnicu, vodi dnevnik bolesti u boji i pedijatru predaje uredan izvještaj. Ono što je do jučer bila zgužvana bilježnica i maglovito „mislim da je temperatura počela u utorak“ danas je točan podatak. Umjesto sedamnaest otvorenih kartica u tri ujutro, noćnih poziva i straha, roditelj dobiva odgovor.
Tena je doktorica znanosti i klinička nutricionistica u Klinici za dječje bolesti Zagreb, a Karmen predavačica na Veleučilištu Aspira i predsjednica Hrvatskog saveza nutricionista. Prijateljice su više od dvadeset godina, a poslovne partnerice petnaest. O svemu raspravljaju strastveno, ali kad se dogovore, iza toga stoje obje. Koliko se dobro poznaju, vidi se čim ih na početku razgovora zamolim da jedna drugu opišu jednom namirnicom. Ne omiljenom, nego onom koja najbolje pogađa njezin karakter. Obje se nasmiju.
„Karmen je đumbir“, kaže Tena. „Čvrst oslonac, snažan iz korijena.“
„Tena je maslinovo ulje“, uzvraća Karmen. „Jedinstveno, kvalitetno, temelj svega. Pravo zadarsko.“
Ljuto i blago. Korijen i temelj. Recept koji radi već više od dvadeset godina.
Molim ih da mi Kid Feed pitchaju kao da smo u liftu s investitorom. Karmen ne treba ni jedan kat. „Kid Feed je stručna podrška u džepu. Ova aplikacija roditelju nudi znanje, savjet i ideju za kada, kako i što, od prve žličice do školske užine, lako i bez panike.“
Tena dodaje rečenicu koju bih uokvirila. „Petnaest godina kliničkog znanja, prevedeno u alat za svakog roditelja. Misija nam je da roditelj zna što je bitno, primijeti na vrijeme ono što treba primijetiti, a kad treba, da stručnjaku dođe s podacima, a ne sa strahom.“
Ako postoji definicija nutricionističke revolucije u roditeljstvu, evo je.
Pitam ih kako je nastao Bebin kalendar dohrane, a one ne kreću od fakulteta, nego od pelena.
„Nastao je potpuno osobno“, kaže Karmen. „Obje smo u isto vrijeme bile na porodiljnom, do grla u pelenama i kašicama, i shvatile da ne postoji stručan alat o dohrani u mobitelu. I naš programer Gorjan Agačević upravo je tada postao tata, pa u našem triju od ideje do aplikacije nije trebalo dugo.“
Kad su shvatile da to više nije samo aplikacija, nego društvena potreba?
„Fenomen sam prepoznala u ambulanti“, kaže Tena. „Roditelji bi došli s mobitelom i rekli: ‚Slijedili smo upute s Bebinog kalendara dohrane.‘ Bez velikih kampanja prešli smo 100 000 korisnika. Uvijek smo naglašavale da je Bebin kalendar dohrane vodič, a ne pravilo. Odgovornost za izbor hrane ostaje na roditelju jer se u dohrani grade navike za cijeli život.“
Kid Feed je sljedeća razina. Pitam koliko je toga nastalo iz njihova vlastitog majčinstva.
„Kid Feed je zapravo nadogradnja Bebinog kalendara dohrane“, objašnjava Tena. „Radi se o mobilnoj aplikaciji koja ujedinjuje cjelokupnu brigu o djetetu od njegova prvog dana pa do školske dobi. Ovom aplikacijom roditelji se educiraju o prehrani svoga djeteta te prate njegov rast i razvoj, a omogućeno im je i detaljno praćenje djetetovog zdravstvenog stanja. Kao kliničar često vidim da roditelj u moru događanja i informacija teško izolira one bitne, zbog čega mu ovakav sistematiziran pristup može značajno pomoći u dijeljenju informacija sa stručnjakom.“
Karmen nastavlja točno tamo gdje je Tena stala. „Aplikacija zapravo nudi personalizirani dnevnik svakog djeteta. Naime, s obzirom na djetetovo primarno zdravstveno stanje, ali i akutne epizode infekcija, roditelj ima mogućnost prenijeti pedijatru izvještaj koji je točan i cjelokupan. Upravo ovo uvelike može pomoći daljnjem tijeku liječenja djeteta. Tena i ja smo skupa prolazile kroz roller coaster specifičnosti u izboru namirnica naše djece. U toj borbi i smijehu skupa smo uvidjele da postoje pravila, ali i individualizirani pristupi kojima dolazimo do cilja, a to je zdravo i nahranjeno dijete i sretna i zadovoljna mama. Upravo ovdje nastupa Kid Feed, koji nudi rješenja i svojevrsnu sigurnost roditelju.“
Roditelj fotografira tanjur, a aplikacija daje informaciju o nutritivnoj vrijednosti obroka. U vremenu u kojem brojimo sve, od koraka do sati sna, pitam ih ne rade li od roditelja knjigovođu.
„Kod djeteta koje raste brojanje kalorija ne daje jasnu sliku o djetetovom prehrambenom unosu“, kaže Karmen. „Štoviše, kvaliteta prehrane i nutritivno bogatstvo važniji su čimbenik. Stoga, kada nutricionist procjenjuje nutritivni unos i rizike, bitni su mu stil prehrane i svakodnevni prehrambeni unos, što se kroz Kid Feed može točno i brzo analizirati. Cilj aplikacije je prije svega roditelju ponuditi informaciju i edukaciju.“
Tena se nadovezuje. „Dijete treba roditelja koji ga promatra, a ne knjigovođu. Umjetna inteligencija već je u našim aplikacijama i jelovnicima, pa pitanje više nije hoćemo li je koristiti, nego kako je koristiti odgovorno i stručno. Ona procjenjuje i olakšava, ali ne dijagnosticira i ne propisuje. Zadnju riječ uvijek imaju stručnjak i roditelji.“
Vraćam ih na početak. Puno zrcalne simetrije za dva života. Što ih je spojilo?
„Rođene smo iste, 1984. godine, ja u Zadru, Karmen u Splitu, tako da je tu u krvi morska sol, a u srcu dalmatinski dišpet“, kaže Tena. „Upoznale smo se na fakultetu. Obje smo diplomirale na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Naše prijateljstvo dugo je sada više od 20 godina, a osim toga smo i prave poslovne partnerice zadnjih 15 godina.“
Karmen dodaje godinu u kojoj je prijateljstvo dobilo i OIB. „Već 2011. osnovale smo Definiciju hrane, prvu internetsku nutricionističku enciklopediju u Hrvatskoj. Bile smo mlade i pune entuzijazma, s uvjerenjem da ljudima treba provjerena informacija o hrani na jednom mjestu. To nas povezuje i danas.“
Na idilična poslovna partnerstva i dalje se često gleda s podignutom obrvom. Što ih spaja, a po čemu se nadopunjuju?
„Spaja nas struka i to što nijedna ne pristaje na 'otprilike'“, kaže Karmen. „Razlikujemo se u tempu i terenu. Ja realizacija, edukacije, mediji i komunikacija.“
„Ja sam ideja, istraživanja, klinika i studenti“, preuzima Tena. „Karmen prevede znanost na lako razumljiv jezik, a ja pazim da u tom prijevodu ništa ne izgubimo. Da smo iste, jedna od nas bila bi višak.“
„Znamo žustro raspravljati oko ideja i načina realizacije“, priznaje Karmen. „Međutim, kad se nešto dogovori, iza toga stojimo obje.“
Otkud uopće ta ljubav prema nutricionizmu? Tenin odgovor ne počinje u kuhinji, nego na karti svijeta. „Uvijek sam bila osjetljiva na glad u svijetu. Razvoj nutritivno obogaćene hrane i pružanje mogućnosti normalnog rasta i razvoja djece u nerazvijenim zemljama uvijek su me zanimali. Iako me život nije odveo na tako daleke misije, ipak danas na neki način brinem o djeci kojoj je nutritivna terapija najvažnija. U Klinici za dječje bolesti Zagreb radim od početka karijere i tamo sam shvatila da je kod djece hrana često dio liječenja. Kod djeteta s celijakijom, dijabetesom ili upalnom bolesti crijeva pravi plan prehrane mijenja tijek bolesti, stoga me ideja da moje znanje i savjet mogu značajno pomoći čini sretnom i zadovoljnom.“
Na Klaićevoj je svojedobno bila jedina pedijatrijska klinička nutricionistica u Hrvatskoj. „Bolnica mi je dala tisuće stvarnih slučajeva i rad u timu s pedijatrima. Usput sam doktorirala, predajem na fakultetima i istražujem. Ove godine sam predsjednica organizacijskog odbora 10. međunarodnog kongresa nutricionista u Zagrebu. Željela bih doprinijeti razvoju nutricionističke struke i edukaciji mladih nutricionista. Budućnost vidim u implementaciji nutricionističke struke na svim mogućim razinama. Prisutnost nutricionističke struke važan je dio prevencije kroz javnozdravstveni pristup i prehrambenu industriju, preko vrtića i škola, pa sve do liječenja, u kojemu je, kao dio zdravstvenih timova u primarnoj zaštiti i bolnicama, nutricionist persona sine qua non.“
Karmen je do nutricionizma došla za stolom. „Mene su oduvijek zanimale hrana i gastronomija. Naime, razvoj kulture i društva kroz aspekt hrane daje jedan potpuno drugačiji uvid u međuljudske odnose i komunikaciju. Volim promatrati kako ljudi doživljavaju, pripremaju i konzumiraju hranu. Zato sam na koncu i postala nutricionistica. Nakon studija volontirala sam u Klaićevoj bolnici i radila u nutricionističkom savjetovalištu u Poliklinici Leptir. Specijalizirala sam fitofarmaciju s dijetoterapijom na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Danas predajem nutricionističke predmete na studiju gastronomije pri Veleučilištu Aspira. Kao predsjednica Hrvatskog saveza nutricionista vidim se kao most između struke i javnosti.“
„Ima dobar tek“ i „to su još dječje masnoće“ zvuče gotovo kao nacionalna mantra. Je li dječja debljina kod nas ozbiljan problem?
„Da, problem je ozbiljan“, kaže Tena. „Prema istraživanju HZJZ-a, više od trećine osnovnoškolaca ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Apsolutno, prehrambena kultura i navike prvenstveno dolaze iz obitelji. Ono što je dostupno u kući, način na koji se konzumira i stav prema hrani uči se od najranije dječje dobi. Svijest o hrani stvara se kod kuće, kroz ono što roditelj radi, a ne kroz ono što govori.“
Karmen ruši mit o kojem volimo pričati. „Mediteranska kuhinja često je više mit nego stvarnost u praksi. Nažalost, više o njoj govorimo nego što je prakticiramo. Djeca jedu peciva, sokove i grickalice, a riba i povrće otplivali su s njihovih tanjura. Važno je naučiti djecu kuhati i prepoznati pravu hranu. U svijetu je slika ista. Debljina raste, a dijabetes tipa 2 javlja se kod sve mlađe djece.“
„Kod alergija se promijenio i stav struke“, dodaje Tena. „Danas znamo da rano i postupno uvođenje alergena u pravilu smanjuje rizik umjesto da ga povećava. To je bio jedan od razloga za kalendar dohrane.“
Dječja prehrana danas živi na Instagramu, u bento-kutijama i pastelnim kuhinjama. U praksi izgleda drukčije. Što ih u tom raskoraku najviše brine?
„Najviše me brine što pastelna kašica postaje mjerilo dobrog roditeljstva“, kaže Karmen. „Mama koja je dijete nahranila običnim varivom napravila je odličan posao, samo to nitko ne fotografira.“
„U bolnici vidim drugu stranu: nutritivne deficite, anemiju i zaostatak u rastu“, kaže Tena. „Savjet je uvijek isti: provjerite ima li savjetnik fakultetsku diplomu iz nutricionizma i dovoljno iskustva kad je riječ o dječjoj prehrani. Djeca nisu mali odrasli, već trebaju stasati u zdravu i funkcionalnu odraslu osobu, a za to su im potrebni apsolutno dobro izbalansiran nutritivni unos i tjelesna aktivnost. Inspirativno je što mladi roditelji pitaju ‚zašto‘, a ne samo ‚koliko‘.“
A onda im vlastito dijete odgurne žličicu brokule, kao i svako drugo. Što ih je o hrani naučilo majčinstvo?
„Poniznost“, kaže Tena. „Godinama učiš roditelje strpljenju, a onda ti kći odgurne brokulu i shvatiš da je to normalno, a ne tvoj stručni neuspjeh.“
„Mene je naučilo da je odnos prema hrani važniji od pojedinog obroka“, kaže Karmen. „Uostalom, i naša aplikacija prvenstveno je nastala iz majčinstva, a ne iz poslovnog plana.“
Postoji li uopće zločesta hrana?
„Ne postoji“, kaže Tena. „Zdravlje ne grade pojedinačne namirnice, nego obrasci. Nijedna ‚loša‘ namirnica neće nas uništiti, a ni ‚super‘ namirnica spasiti. Etiketa ‚zločesto‘ radi štetu jer čokolada postane nagrada, a brokula kazna.“
„Zato uvijek kažemo: ne izbacuj, nego dodaj“, nadovezuje se Karmen. „Komad povrća uz svaki obrok učini više od svake zabrane.“
A kad se ugase ekrani i zatvore ambulante, kako izgleda njihov hedonizam?
„More, pršut, sir, masline i čaša vina“, kaže Tena.
„Prava hrana i glazba u pravo vrijeme, to je moj hedonizam“, kaže Karmen.