Intermittent fasting sve je popularniji oblik prehrane koji se temelji na povremenom postu, odnosno vremenski ograničenom hranjenju. Režim prehrane u kojem se jede osam, a posti 16 sati mnogima donosi osjećaj kontrole i strukture bez brojanja kalorija ili restriktivnih jelovnika. Prakticiraju ga i muškarci i žene jer daje rezultate, ne stvara se dojam gladovanja i princip je jednostavan. No, nutricionistica Ivana Barišić otkriva nam i na što sve treba pripaziti ako se odlučujemo na takav režim prehrane.
U ordinaciji primjećujem da je režim prehrane 16:8 trenutačno jedan od popularnijih, i kod nas, ali i globalno. Ljudi se osjećaju manje "ograničeno", što je psihološki vrlo važno. No, i kod ove prehrane postoje dobre i loše strane. Dobre uključuju poboljšanje inzulinske osjetljivosti, regulaciju apetita, bolju probavu i potencijalno mršavljenje. Kada govorimo o lošim stranama, tu je rizik od pada energije, prejedanje u "dozvoljenom" vremenskom okviru i psihološki stres ako se režim shvati prestrogo. Kad se ljudi dugo nečega odriču, često dođe do "jojo" efekta kad režim prekinu i to zna biti šok za tijelo.
PROČITAJTE:
Na ovaj oblik posta muškarci često bolje reagiraju - imaju stabilniju razinu testosterona i nižu osjetljivost na promjene u unosu hrane. Kod njih se brže vidi učinak jer im je hormonski sustav stabilniji. Kod žena, posebno u osjetljivim fazama poput perimenopauze i menopauze, nagle promjene mogu dovesti do hormonalne neravnoteže i poremećaja ciklusa, nesanice, pojačanog stresa. Zato ženama savjetujem da slušaju tijelo i ne forsiraju režim koji im ne odgovara. Kod žena efekti mogu izostati ako prethodno nisu razvile zdrave prehrambene navike. Povremeni post nije za trudnice, dojilje, osobe s dijabetesom na inzulinu, one s poremećajima prehrane ili kronično povišenim stresom.
U praksi dodatno pazim kod osoba koje imaju emocionalan odnos prema hrani, kad im je hrana utjeha, ovakav režim može izazvati kontraefekt i pogoršanje odnosa prema prehrani. Ključno je ne očekivati "čuda preko noći" i ne promatrati post kao dijetu, već kao stil prehrane. Adaptacija najčešće traje 5 - 10 dana. U tom razdoblju su česti simptomi poput glavobolje, nervoze, slabosti - posebno ako osoba ima stresan posao, loš san ili već istrošen organizam. Cilj je da tijelo uči jesti kad je stvarno gladno, a ne iz navike ili dosade. Samo zato što jedemo kraće, ne znači da možemo jesti bilo što i u bilo kojoj količini. Kalorijski višak i dalje ostaje višak. Uz to, prejedanje u kratkom vremenskom okviru može opteretiti probavu, jetru i gušteraču. Najvažnije je uravnoteženo jesti, redovito spavati, upravljati stresom i slušati tijelo. Povremeni post može biti moćan alat - ali samo ako je usklađen s vašim stilom života, hormonskom slikom i emocionalnim odnosom prema hrani.
Na što paziti kod analize krvi - što se može poremetiti kod lošeg provođenja posta?
Ako se 16:8 provodi bez plana, u krvi mogu nastupiti:
- Sniženje glukoze, što izaziva vrtoglavice i slabost
- Povećanje kortizola, osobito kod ljudi pod kroničnim stresom
- Neravnoteža elektrolita, zbog dehidracije i manjka minerala
- Povišena mokraćna kiselina, ako se pretjeruje s mesom i smanjuje unos voća i povrća
- Manjak vitamina B12 i željeza, kod osoba koje jedu jednolično i bez pažnje na kvalitetu
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....